Izašao je Hrvatski iseljenički zbornik

Izašao je Hrvatski iseljenički zbornik za 2018. ljeto. Knjiga Hrvatske matice iseljenikov ima 448 stranic, a uredila ga je opet Vesna Kukavica. I najnovije izdanje se opet bavi gradišćanskohrvatskimi temami.

Zač u Nimškoj nije moguće, ča je moguće u Austriji

U najnovijem izdanju Hrvatskoga iseljeničkoha zbornika se Milan Bošnjak u poglavlju s nalovom „Kroatistički obzori“ bavi sa statusom kroatistike na nimški sveučilišći. On stavlja pitanje, zač u Nimškoj nije moguće ono, ča je moguće u Austriji. Bošnjak piše, da je u Austriji, ka „snažno brani ´srbokroatistički´ koncept i promovira ´famozni´ bosansko-hrvatsko-srpski jezik, tzv. BKS, na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće u Željeznom pokrenut studij Gradišćanskohrvatski/Hrvatski jezik na kojem je uspostavljena i Katedra hrvatskoga jezika, prva katedra hrvatskoga jezika u državama njemačkoga govornoga područja“.

Analiza pjesničkoga stvaralačtva Hrvatov

Pjesničkom stvaranju hrvatskih piscev u Ugarskoj je posvećeno prik 60 stranic Zbornika. Stjepan Blažetin od sveučilišća iz Pečuha predstavlja bogatstvo poetskih osobin hrvatskih piscev u Ugarskoj. Opširno analizira pjesničko stvaralačtvo Hrvatov u Ugarskoj početo od prve samostalne knjige nekoga hrvatskoga književnika u Ugarskoj po 1945. ljetu do danas, ada od Josipa Gujaša Džuretina do Timea-e Horvat.

Blažetin je analizirao i pjesničko stvaranje Lajoša Škrapića

Pjesničtvo od Mate Šinkovića do Timea-e Horvat

Blažetin je točnije analizirao i pjesničko stvaranje gradišćanskohrvatskih piscev početo od Koljnofca Mate Šinkovića, prik Petrovišćana Ljudevita – Lajoša – Škrapica i Židanke Matilde Bölcs do Petrovišćanke Timea-e Horvat.

Predvidjen Forum mladih manjincev u Koljnofu

U Iseljeničkom zborniku je otiskan i članak o Forumu hrvatskih manjin, koga su održali koncem novembra u Zagrebu. Tema Foruma je bila „Tradicijska kultura u hrvatski manjinski zajednica – prošlost, sadašnjost, budućnost“. Tom prilikom je bilo govora o Forumu mladih manjincev, koga su lani po prvi put priredili, i to u Tavankutu, kod Hrvatov u Vojvodini. Drugi Forum mladih hrvatskih manjincev kanu u septembru održati kod gradišćanskih Hrvatov u Koljnofu.

Članak o Većeslavu Holjevcu

Dugoljetni suradnik Matice iseljenikov Ivan Čizmić je napisao članak pod naslovom „Stoljeće Većeslava Holjevca“. Bivši zagrebački načelnik je bio predsjednik Matice iseljenikov Hrvatske i je u to vrime usko sudjelivao s Gradišćanskimi Hrvati. On se je zalagao za to, da Hrvatska uspostavi veze i s Gradišćanskimi Hrvati u Slovačkoj kot i u Ugarskoj. Zbog njegovoga zalaganja za hrvatstvo je ondašnji komunistički režim načinjao Holjevcu poteškoće. Potribovao je od njega neka isputi iz Centralnoga komiteta Saveza komunistov Hrvatske, a pri generalnoj sjednici Matice iseljenikov predsjednika Holjevca već nisu odibrali.

Spomenik Većeslavu Holjevcu, ki je kot predsjednik Matice iseljenikov Hrvatske
pojačao sudjelovanje s Gradišćanskimi Hrvati

Glavna urednica Zbornika, Vesna Kukavica je napisala članak o mriži znanstvenikov hrvatskih korijenov. Opširnije se bavi sa znanstveniki Mirkom Dikšićem, Vinkom Grubišićem, Šimom Malenicom i Nenadom Šestanom, ke je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pred jednim ljetom primila kot dopisne člane.

Glavna urednica Hrvatskoga iseljeničkoga zbornica, Vesna Kukavica

Kukavica imenuje i sve hrvatske dopisne člane Akademije ki živu i djeluju izvan Hrvatske, a med njimi i jedinoga gradišćanskohrvatskoga dopisnoga člana, akademika Nikolu Benčića.

Predstavljanje knjige o Moravski Hrvati

U zadnjem poglavlju Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika, ko je posvećeno novim knjigam, Marijan Lipovac pod naslovom „Nova filološka studija o moravskim Hrvatima“ predstavlja knjigu Alojza Jembriha, ka je lani izašla. U njoj je Jembrih opisao povijest najsjevernije kite Gradišćanskih Hrvatov, a otiskao je i putopise o Moravski Hrvati kot i rukopise jačak i molitav.

Hrvatski iseljenički zbornik je podiljen na svega skupa osam poglavljev, a svaki članak ima engleski i španjolski sažetak.


to top